Nova studija je pokazala da ljutnja povećava rizik od srčanog udara

Istraživanja su već pokazala da su epizode ljutnje povezane s većim rizikom od srčanog udara. U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Journal of the American Heart Association, znanstvenici sa Sveučilišta Columbia, Sveučilišta Yale i St.John u New Yorku, nastojali su objasniti zašto, kaže NBC News.

Stres uzrokovan ljutnjom može izazvati srčani udar, ali sve do ove studije nije se razumjelo zašto, piše The Washington Post.

Narušava funkciju krvnih žila

Studija vjerodostojno pokazuje da je ljutnja za nas loša jer može utjecati na srce narušavajući funkciju krvnih žila. Sposobnost širenja krvnih žila znatno se smanjuje ako su ljudi ljuti.

Širenjem i skupljanjem krvne žile usporavaju ili povećavaju dotok krvi u dijelove tijela kojima je to potrebno. Oštećenja stanica koje oblažu krvne žile, endoltelne stanice, kod ljutnje nije bilo i jedini problem bila je dilatacija, pokazalo je istraživanje.

Rani znak ateroskleroze

Poremećaj širenja krvnih žila rani je znak ateroskleroze, odnosno nakupljanja masnoća i kolesterola na stjenkama arterija što arterije čini krutima. Atreoskleoroza može odvesti do koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog udara i poremećaja rada bubrega. Zato je vazodilatacija važan mehanizam za proučavanje, objašnjavaju kardiolozi.

Tjeskoba i tuga nisu imale isti učinak kao ljutnja, što sugerira da su načini na koje negativne emocije pridonose srčanim bolestima različiti, kaže glavni autor studije, kardiolog Daichi Shimbo, sa Sveučilišta Columbia za The Washington Post.

Učinak jakih emocija

Ponavljajuća razdoblja ljutnje mogla bi dugoročno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava, pišu autori. Jake emocije mogu pridonijeti srčanim događajima kod ljudi lošeg zdravlja, objašnjava Shimbo za New Scientist.

Još se ne zna kako je točno ljutnja povezana s radom krvnih žila. Buduća istraživanja mehanizama koji povezuju ljutnju sa smanjenom dilatacijom krvnih žila mogla bi dovesti do intervencija kod ljudi s rizikom od kardiovaskularnih bolesti, smatraju autori studije.

Strategije za upravljanje ljutnjom

U studiji nisu sudjelovali ljudi koji imaju kardiovaskularne bolesti jer je kod njih moguća već oslabljena dilatacija krvnih žila.

Studija nije mjerila kronične učinke ljutnje, napominje NBC News. Strategije za upravljanje ljutnjom uključuju tjelovježbu, jogu, duboko disanje i kognitivno bihevioralnu terapiju.